Baklava je jedan od najpoznatijih i najomiljenijih kolača na Balkanu, ali i šire. Ova slatka delicija duboko je ukorijenjena u kulturi naroda Osmanskog carstva, a svoj put pronašla je do srca mnogih domaćinstava. Bilo da se priprema za praznike, bajrame ili porodična okupljanja, baklava nosi duh tradicije i porodične topline. Njen miris, sočnost i hrskavost osvajaju već pri prvom zalogaju. U ovom članku ćete pronaći detaljan recept baklava, korak po korak, kao i korisne savjete koji će vam pomoći da napravite savršenu poslasticu, bez obzira na vaše kulinarsko iskustvo.
1. Šta je baklava?
Baklava je slastica napravljena od tankih kora, najčešće punjenih mljevenim orasima, prelivene maslacem i sirupom od šećera i limuna poznatim kao agda. Njeni korijeni vode do Bliskog istoka, ali je postala zaštitni znak turske, grčke i balkanske kuhinje. U Bosni i Hercegovini, baklava zauzima posebno mjesto na trpezama tokom vjerskih praznika, posebno Bajrama, ali i drugih svečanosti. Postoji mnogo varijacija ove poslastice – od turske baklave s pistacijama, do grčke s medom, pa čak i modernih verzija s čokoladom. Ipak, tradicionalna bosanska baklava sa orasima ostaje nezamjenjiva.
2. Sastojci potrebni za pripremu baklave
Za pripremu tradicionalne bosanske baklave potrebno vam je sljedeće:
- 500 g tankih kora za baklavu
- 400 g mljevenih oraha
- 150 g šećera
- 200 g maslaca
- 1 kašičica cimeta (po želji)
- Za agdu (sirup):
- 500 g šećera
- 500 ml vode
- 1 kriška limuna
Po želji možete dodati vanilin šećer u agdu ili koristiti kombinaciju oraha i lješnjaka. Kupovne kore štede vrijeme, ali domaće kore daju poseban ukus. Bitno je da kore budu svježe i tanke kako bi baklava bila hrskava, ali ne suha.
3. Korak po korak u pripremi baklave
1. Priprema fila: Pomiješajte mljevene orahe, šećer i cimet ako ga koristite.
2. Priprema pleha: Namastite pleh rastopljenim maslacem i stavite prvu koru. Premažite je maslacem i dodajte drugu koru. Ponovite postupak sa još dvije kore.
3. Filovanje: Nakon složenih 3-4 kora, pospite fil ravnomjerno. Nastavite redati kore i fil dok ne potrošite sav materijal. Završite sa 3-4 kore na vrhu, svaku premažite maslacem.
4. Rezanje: Isijecite baklavu prije pečenja na rombove ili kvadrate. Koristite oštar nož da biste izbjegli pucanje kora.
5. Pečenje: Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 180°C oko 45-60 minuta, dok ne dobije zlatno-smeđu boju.
6. Priprema agde: U šerpi pomiješajte šećer, vodu i krišku limuna. Kuhajte oko 10-15 minuta dok se agda ne zgusne. Ostavite da se malo ohladi.
7. Zalivanje: Vruću baklavu prelijte mlakom agdom ravnomjerno. Ostavite da upije i odmori najmanje 6 sati, najbolje preko noći.
4. Najčešće greške koje treba izbjegavati
Pregorjela baklava: Najčešće zbog previsoke temperature. Držite se preporučenih 180°C i pratite boju tokom pečenja.
Premalo agde: Baklava mora biti sočna, ali ne previše mokra. Agda treba biti gusta, a količina optimalna – oko 500 ml vode i 500 g šećera.
Neujednačeno rezanje: Ako je ne izrežete prije pečenja, kore će pucati. Rezanje prije pečenja omogućava ravnomjernu raspodjelu sirupa.
Previše slojeva bez fila: Važno je balansirati kore i fil. Previše kora bez oraha učiniće baklavu suhom.
5. Varijacije recepta
Baklava s pistacijama: Umjesto oraha koristite sitno mljevene pistacije, koje će dati zelenkastu boju i drugačiji ukus.
Veganska baklava: Umjesto maslaca koristite biljni margarin, a kore pazite da ne sadrže jaja ili mlijeko.
Baklava s čokoladom: U fil dodajte rendanu čokoladu ili čokoladne kapljice za moderniju verziju.
Baklava s kokosom: Pomiješajte kokosovo brašno s orasima za dodatnu aromu.
Mini baklave u kalupima: Umjesto pleha, koristite kalupe za mafine i pravite individualne porcije.
6. Kako čuvati i servirati baklavu
Baklava se najbolje čuva na sobnoj temperaturi, pokrivena krpom ili folijom. Može stajati do sedam dana, ali se s vremenom suši. Ako želite dužu svježinu, stavite je u frižider, ali je prije serviranja izvadite da se ugrije na sobnu temperaturu.
Može se i zamrznuti – najbolje prije dodavanja agde. Nakon odmrzavanja, ponovo je ugrijte i prelijte svježim sirupom.
Servira se hladna ili sobne temperature, često uz tursku ili bosansku kafu. Za dekoraciju možete dodati malo mljevenih oraha na vrh.
7. Nutritivne vrijednosti i kalorije
Jedan komad baklave (prosječno 100 g) sadrži:
- Kalorije: oko 400-450 kcal
- Ugljikohidrati: 50-60 g
- Masti: 20-25 g
- Proteini: 4-6 g
Zbog visokog sadržaja šećera i masnoće, baklava se konzumira umjereno. Za lakšu verziju, koristite manje šećera, zamijenite dio oraha s bademima i smanjite količinu maslaca.
Alergeni uključuju orašaste plodove, gluten (iz kora) i eventualno mliječne proizvode (maslac).
8. Iskustvo i savjeti domaćice
“Ovaj recept za baklavu koristim više od 20 godina, naučila sam ga od svoje nene. Najvažnije je ne žuriti – neka se kore nježno slažu, maslac dobro rasporedi, a agda ravnomjerno preli. Takođe, uvijek pustim da baklava odmori preko noći – tada je najbolja!” – Amina, domaćica iz Sarajeva.
Savjet: nemojte štedjeti na kvaliteti sastojaka. Dobar maslac i svježi orasi čine ogromnu razliku. Ako imate vremena, napravite i domaće kore – rezultat je nevjerovatan.
Baklava je više od deserta – to je simbol tradicije, porodičnih okupljanja i pažnje koju poklanjamo onima koje volimo. Uz ovaj detaljan recept, sigurni smo da ćete napraviti baklavu koja će oduševiti vaše goste i ukućane. Slijedite korake, izbjegnite česte greške i ne bojte se eksperimentisati s varijacijama. Neka vaša trpeza zablista uz ovu slatku orijentalnu poslasticu!
Da li vas zanima mafini recept ili hamburger recept
Često postavljana pitanja
Koliko dugo može stajati baklava? Do 7 dana na sobnoj temperaturi, pokrivena, ili do 2 mjeseca zamrznuta.
Može li se praviti bez oraha? Da, možete koristiti bademe, lješnjake, pistacije ili čak kokos.
Koja je razlika između turske i bosanske baklave? Turska često koristi pistacije i manje agde, dok je bosanska baklava bogatija orasima i zalivenija.
Kako da baklava ne bude previše suha? Pravilna količina agde i ne prepečena baklava ključ su sočnosti.
